Deo misterije koja obavija prirodni fenomen polarne svetlosti (aurora polaris), koja svojim treperavim svetlucanjem oduševljava posmatrače, je rasvetljen. Naučnici su napokon, posle višedecenijskih debata, uspeli da objasne šta izaziva treptaje aurore.
Naučnici su koristeći podatke pet satelita NASE zaključili šta je uzrok frekventne pojave treperenja koja zelenu, crvenu i ljubičastu svetlost koja blista iznad krajnjeg severa i juga Zemlje čini još spektakularnijom.
Eksplozije magnetne energije, na putu između Zemlje i Meseca izazivaju iznenadno blještanje polarne svetlosti.
Rezultati istraživanja, koje je obuhvatilo analizu podataka prikupljenih satelitima, kao i mrežom od 20 stanica raspoređenih po Kanadi i Aljasci, potvrđuju da je uzrok proces "magnetne rekonekcije".
Pojava aurore u vezi je sa solarnim vetrom-česticama pod električnim nabojem kojima nas Sunce neprekidno zasipa.
Granične linije Zemljinog magnetnog polja prostiru se daleko u pravcu Sunca i preuzimaju energiju od solarnih vetrova.
Istraživači ističu da kada se dve linije magnetnih polja približe, zbog energije koju sadrže, dostiže se kritična tačka i granice se povezuju, to jest "rekonektuju", prevodeći magnetnu energiju u kinetičku uz oslobađanje toplote.
To oslobađanje energije izazaiva treptaj aurore.
"Dokazali smo da proces započinje daleko od Zemlje, ali da se postepeno primiče," objasnio je Vasilis Angelopulos sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu koji je bio na čelu istraživanja.
Polarna svetlost ili svetlucanja na noćnom nebu, javlja se uglavnom u polarnim zonama, na seneru se naziva aurora borealis, a na jugu aurora australis.
Mesec je udaljen od Zemlje oko 380.000 kilometara, a sam prices se odvija na oko 125.000 kilometara od nas.
Isti mehanizam koji uzrokuje prelepo svetlucanje, može napraviti probleme na satelitima, energetskim mrežama i komunikacionim sistemima na Zemlji, ali i ugroziti astronaute u svemiru, upozoravaju istraživači.